Na današnji dan, pre tri decenije, postavili smo neslavni svetski rekord-najveći procenat godišnje inflacije

Slide Background
Build & Design
Build & Design
previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow

Tog 28. decembra 1992. godine, inflacija je u Saveznoj Republici Jugoslaviji postigla je svetski rekord od neverovatnih – 19.810,2 % . Svi smo bili milijarderi i imali smo para i više nego što može da se zamisli, ali sa njima nismo mogli ništa što može da se zamisli

Period hiperinflacije u Saveznoj republici Jugoslaviji trajao je 22 meseca i drugi je najduži u svetskoj ekonomskoj istoriji. Inflacija je, po mesečnoj stopi, vrhunac od 313 miliona procenata, dostigla u januaru 1994. godine.

Tokom pomenutog perioda, dnevna inflacija je iznosila 62%, pri čemu je stopa inflacije od 2,03% za jedan sat, bila viša od godišnje stope u mnogim razvijenim državama.

U januaru 1994. godine, preračunata na godišnji nivo, inflacija je dostigla stopu od 116.545.906.563.330 procenata . Cene u prodavnicama iskazivane u uslovnim jedinicama -poenima, koji su bili jednaki nemačkoj marki. Konverzija je vršena po aktuelnom kursu na crnom tržišt, koji se menjao i po nekoliko puta dnevno.

Bio je to period, sećaju se mnogi, kada su nam plate bile ”vredne” nekoliko maraka, a cene divljale toliko da ono što ste dinarima mogli da kupite ujutru, više niste mogli popodne. Prazni rafovi, cene ispisane sa bezbroj nula, čekovi, koji su posle mesec dana bili gotovo bezvredni, kilometarski redovi za sve i svašta….

Ovakva razorna hiperinflacija rezultirala je drastičnim pogoršanjem svih važnih ekonomskij pokazatelja. U 1993.-oj je zabeležen pad BDP-a za 30%, investicije i industrijska proizvodnja sunovratie su se za 37%, a nezaposlenost dostigla 24,1 procenat. Budžet je beležio ogroman deficit, javni prihodi su rapidno padali, ”siva ekonomija” vrtoglavo rasla.

Narodna banka Jugoslavije je, u periodu hiperinflacije, izdala 33 novčanice, od kojih 24 – 1993. godine. Inflacija je trajala duže od nemačke krize posle Prvog svetskog rata- 16 meseci, grčke krize – 13 meseci i mađarske, koja je trajala 12 meseci.

Početkom 1994. godine, na snagu je stupio stabilizacijski program, pod nazivom ”Program monetarne obnove i ekonomskog oporavka”, poznatiji kao AVRAMOVIĆEV PROGRAM. Posle početka njegove primene, život je polako počeo da se vraća u normalu.

Check Also

Benzin skuplji za 3 dinara

Benzin će u Srbiji od danas u 15 sati do 26. aprila na pumpama biti skuplji …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *