Prošle godine je neprijatna i upozoravajuća statistika bila nešto povoljnija, ali to nije trend, već posledica pandemije
Osim što, u potrazi za plaćenijim poslom i boljim standardom napuštaju zemlju, Srbi menjaju prebivalište i unutar države. Tako se, samo prošle godine, iz jednog u drugi grad ili opštinu, trajno preselilo 109.747 lica, prosečne starosti 34,7 godina.
Beogradski region, Vojvodina i Ponišavlje imali su pozitivan migracioni saldo, u Srem se doselio isti broj ljudi koji ga je napustio, a ostali delovi Srbije su, po ovom parametru, u minusu.
Iz regiona istočne i južne Srbije se i tokom poslednjih pet godina više ljudi iseljavalo, nego što je u njega doseljeno. Ta razlika je najdrastičnija bila 2019., a najmanja prošle, ali se ona ne može uzimati kao reper, jer je bila epidemijska.
U Jablanički okrug se lane trajno doselilo 1.981 lice, a 2.474-oro je život započelo u nekom drugom delu zemlje. Tvrdnje da je odseljavanju kumovala želja za boljim uslovima za rad i zaradu, nikako ne stoje, ako se uzme u obzir činjenica da su, od svih unutrašnjih migranata 60% izdržavana lica, 32 procenta su aktivna, a lični prihod ima svega 8 posto njih.