Danas vernici slave Svetog Vasilija Velikog i Pravoslavnu Novu godinu, odnosno Mali Božić.
Za ovaj dan vezuju se mnogi običaji, a postoje i verovanja šta na ovaj dan ne bi trebalo raditi.
U nekim mestima se zadržao narodni običaj da se na raskršćima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja Sunčeve svetlosti i toplote. Zbog tih razloga, na današnji dan ponovo se loži ognjište i dolazi položajnik, koji se služi glavom božićne pečenice koja se se čuva za ovu priliku.
Sveti Vasilije je rođen u vreme cara Konstantina. Bio je veliki pobornik Pravoslavlja, moralno čist i izuzetno revnosan, veliki bogoslovski um, veliki strojitelj i stub crkve.
OBIČAJI VEZANI ZA MALI BOŽIĆ: Jedu se krofne, pije se vino i gleda se u plećku U našem narodu praznik posvećen Obrezanju Gospodnjem naziva se i Mali Božić, pa se u mnogim krajevima na današnji dan ponavljaju neki obredi i radnje svojstveni Božiću.
Na Mali Božić se često ponegde mese od kukuruznog brašna okrugli kolačići sa kajmakom- vasilice- nazvane po svetom Vasiliju ili čistu proju, a ponegde ”poparenicu” takođe do kukuruznog brašna. Ponegde u tu poparenicu, kao i božićnu česnicu, stavljeju od drveta izrezane predmete, koji predstavljaju vrste stoke, imanje… Poparenica se tako zove s toga što se ona pre mešanja popari vrelom mašću. Negde, opet, za Mali Božić, mese istu česnicu, kao i za Božić. O novogodišnjem ručku, pojede se glava i plećka božićne pečenice. Tom prilikom vešti ljudi iz plećke pečenice predskazuju šta će se tokom sledeće godine dogoditi u toj kući i oko nje.
Položajnik donosi zdravlje, sreću i blagostanje: Prvi gost božićnog jutra, čiste duše i dobrih namera!
U novije doba, preovlađuje običaj da mladi uoči Nove godine priređuju zajednička veselja na kojima ispraćaju staru i dočekuju novu godinu. Taj običaj uzima sve više maha i na selu i u gradu, a pored mladih u novogodišnjem slavlju učestvuju i stari. Na tim zajedničkim, porodičnim dočecima Nove godine, glavno obeležje su vruća rakija- šumadijsi čaj, krofne i vino, pored ostalih đakonija.