
Na otvaranju izložbe govorio je direktor Doma kulture u Grdelici Marko Trivunić.
Zatim je govorila referent za inforisanje Vojne bolnice Niš i koordinator izložbe Mila Nedeljković i autor izložbe viši kustos Narodnog muzeja u Nišu Ivana Gruden Milentijević, kao i potpukovnik dr Predrag Cvetanović, načelnik sektora internističkih grana.
Povodom 142 godine od osnivanja, Narodni muzej Niš priredio je izložbu u Domu kulture u Grdelici o osnivaču i prvom upravniku ove značajne zdravstvene ustanove, Vladnu Đorđeviću. Autor izložbe je istoričarka Ivana Gruden Milentijević, viši kustos Narodnog muzeja Niš.
Izložba sadrži 24 panoa koji prikazuju najvažnije momente iz života i karijere dr Vladana Đorđevića. Autorske tekstove prate mnogobrojne fotografije i prikazi dokumenata iz raznih ustanova zaštite, među kojima treba istaći Muzej Nauke i tehnike, Istoriski muzej Srbije i Narodnu biblioteku Srbije.

Dr Đorđević je ličnost koja je obeležila poslednje decenije XIX veka u kulturnom i političkom životu Srbije. Kao državni stipendista završio je studije medicine u Beču, a specijalizaciju hirurgije završava kao jedan od najboljih studenata čuvenog profesora Bilrota. Tokom francusko-pruskog rata dr Đorđević je usavršavao hiruršku tehniku i proučavao vojnosanitetsku službu, što će mu po povratku u Srbiju, veoma značiti prilikom ustrojstva srpskog vojnog saniteta. Inicijator je osnivanja mnogih društava i organizacija od kojih su najznačajnije Srpsko lekarsko društvo, Vojni sanitet Srbije i Društvo Crvenog krsta Srbije.
U političkoj karijeri ostao je upamćen kao veoma uspešan predsednik beogradske opštine, ministar prosvete i crkvenih pitanja i zastupnik ministra privrede u Vladi Nikole Hristića. Bio je diplomata u Atini i Carigradu i konačno predsednik Vlade.
Pored dela iz istorije medicine dr Đorđević je pisao pripovetke, romane, istorije, putopisne reportaže, kozerije, kritike, recenzije, nekrologe i dr. Ostao je upamćen i kao pokretač i urednik časopisa „Otadžbina“ koji je sa prekidima izlazio od 1875 do 1892 godine.