
Preobraženje, veliki hrišćanski praznik, koji Srpska pravoslavna crkva svetkuje 19. avgusta, je, nekada se verovalo dan kada priroda počinje da se preobražava.
To je, smatrali su naši stari, i poslednji dan za kupanje u rekama. Lišće počinje da žuti, nema više letnjih vrućina, stiže jesen, a životinje koje, kad je hladno, žive u zemlji, poput zmija, povlače se sa površine.
U crkvi se na Preobraženje, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, osvećuje grožđe i deli narodu, a u krajevima gde nema grožđa, drugo voće.
Običaj je, takođe, da se grožđe deli i na groblju za pokoj duša mrtvih.
Veruje se i da se na veliki praznik Preobraženje i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, a ko to vidi i drugom obelodani – izgubiće razum.
Preko dana se na Preobraženje ne spava, da se ne bi dremalo tokom godine.
U vinogradarskim krajevima o Preobraženju se okupljaju oni koji su napustili zavičaj, u Metohiji svetkovine su u Velikoj Hoči, pod okriljem srednjovekovnih Nemanjičkih zadužbina.