Simbol radosti, života i vaskrsenja – Crveno jaje – čuvarkuća

Uskrs je dan radosti, veselja i druženja među ljudima, a obojena jaja bila su sredstvo kojim se to izražavalo. Njima su se ljudi tucali, razmenjivali ih i poklanjali. U starim turskim zapisima stoji da se Uskrs nazivao praznikom crvenih jaja, a ovo je i danas najuočljivije obeležje ovog praznika.

Poslednja nedelja uskršnjeg posta naziva se Velika ili Gluva nedelja, a najznačajniji su Veliki četvrtak i Veliki petak. Za hrišćane Veliki petak je dan žalosti, tuge i opšte tišine, dan kada je raspeti Isus umro na krstu. U pravoslavnim crkvama, na Veliki petak, crkvena zvona ne zvone nego se umesto toga „klepa“ – lupa po dasci. Za Veliki četvrtak i petak se u našem narodu kaže da su „teški“ praznici i na te dane, izjutra, boje se jaja za Uskrs, svi poslovi se prekidaju i najčešće se samo jednom obeduje.

Farbanje i šaranje jaja

Kod Srba predstave o životnoj moći jajeta vremenom su dobile hrišćansko obeležje pa je tako narod dodeljivao određenu moć jajima koja su bojana uoči Uskrsa. Hrišćanska crkva je kasno prihvatila ovaj običaj, oko 12 veka, a obojena jaja se prvi put u našim krajevima spominju u 16 veku.

Jaja se boje i šaraju na Veliki četvrtak ili petak. Davno, kada su Srbi tek prihvatali ovaj običaj, taj posao su mogle da obavljaju određene osobe po utvrđenim pravilima, dok je danas situacija drugačija te se deca silno zabavljaju šarajući jaja i oslikavajući ih. Pre farbanja, jaja mogu da se šaraju rastopljenim voskom, a u novije vreme, izrađuju se specijalne nalepnice od papira ili plastike koje se lepe na jaja. Koriste se različite boje i tehnike – kuvaju se jaja u lukovini, koprivi, cerovoj kori i ukrašavanja listovima maslačka ili dateline. Jaja možete dekorisati mozaik ili dekupaž tehnikom, šljokicama, obojiti krep papirom, ukrasiti čipkom, ubrusom ..

Međutim, jedna boja je bila obavezna, a u nekim krajevima i jedina – crvena. Crvena boja je tretirana kao boja krvi, života a poseban značaj je imalo jaje koje je prvo obojeno i nazivali su ga čuvarem. Vremenom prvo obojeno jaje je počelo da se naziva i čuvarkuća, stražar ili strašnik. Zaštitna moć čuvarkuće odnosila se na dom i ukućane.

Izvor: planplus.rs

Check Also

Počelo sufinansiranje neinvazivnih prenatalnih testova

Gradonačelnik Leskovca dr sci. med. Goran Cvetanović potpisao je ugovor za finansijsku pomoć za sprovođenje …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *