Predstavljen deo artefakata pronadjenih na arheološkom nalazištu Mala Kopašnica

Grupa arheologa, na čelu sa Tonijem Českovim, predstavila je danas, u Narodnom muzeju u Leskovcu, deo artefakata, pronađenih na arheološkom nalazištu Mala Kopašnica.

Radi se o zlatnom i srebrnom nakitu, staklenim i keramičkim posudama i drugim predmetima iz 2. ,3. i 4. veka.

Zaštitna arheološka iskopavanja izvršena su u periodu od 2o12. do 2o16. godine, na lokalitetima Kamenitica, Bazarište i Carski drum, odnosno površinama ugroženim izgradnjom trase Koridora 10. Rimska nekropola otkrivena je još davne 196o. godine, prilikom trasiranja auto-puta Bratstvo-Jedinstvo, a dodatna istraživanja potvrdila su sumnje da se pored grobova, na tom mestu nalazilo i naselje, rekao je direktor leskovačkog muzeja, Vladimir Đorđević, dodajući da je u tom periodu otkriveno više od 5oo grobova, sa mnogo različitih predmeta, od srebra, zlata, bronze, gvožđa, kamena i kosti, koji su polagani u grob kao prilozi.

– Konzervacija, zaštita i smeštaj arheološkog materijala omogućava trajno očuvanje ovog dobra za buduće generacije, omogućava muzeološku obradu, naučnu interpretaciju, valorizaciju i prezentaciju svih pronađenih predmeta, istakao je Đorđević.

Rukovodilac projekta, Toni Českov, iz Instituta za zaštitu spomenika u Nišu naglasio je da je signal za nastavak radova dat onog momenta kada je na trasi Koridora 10, otkriveno nekoliko grobova. Formirana je ekipa i krenuli sa iskopavanjem.

– Zaokružili smo jednu celinu i procenjujem da smo, uključujući i rad kolega u prošlom veku, istražili otprilike polovinu nekropole, koja datira iz perioda između 2. 3. veka. Na lokalitetu Kamenitice, pronađeno je 67 grobova, osam sa skeletnim sahranjivanjem i 59 sa spaljenim pokojnicima. Grobovi su iskopani i obrađivani na različite načine i u različitim tehnikama, što govori o promenama u običajima sahranjivanja u toku 300-ak godina. Među 213 pronađenih artefakata izdvajaju se zlatan i srebrni nakit, ogrlice od staklenih i zlatnih perli, posude od stakla i keramike.

Českov objašnjava da je ekipa arheologa vrlo zadovoljna obavljenim poslovom, obzirom na gotovo svakodnevni , gotovo desetosatni rad i ne baš povoljne vremenske uslove koji su pratili iskopavanja.

– Analizom pronađenih predmeta, da se zaključiti da se radi o stanovnicima veoma bogatog naselja, jer je i u ono vreme, zlato bilo dostupno samo najbogatijima, a impresionira način izrade nakita, koji je gotovo savršen.To se posebno vidi na zlatnim minđušama, izrađenim sa toliko detalja, da se nijedan dama danas ne bi postidela da ih nosi.

– Ono što znamo, jeste da je u proteklih nekoliko godina otkriveno više od 500 grobova, ali da su neki, izgradnjom auto-puta Bratstvo-Jedinstvo, za sada nedostupni za istraživanja. Siguran sam da će nekada i oni biti iskopani, jer je nama trebalo više od 1.800 godina da ih otkrijemo, a predmeti u njima su gotovo netaknuti.

Julijana Pešić, arheolog u leskovačkom Narodnom muzeju, objasnila je da je deo iskopanih artefakata već izložen, kroz novu muzejsku postavku, a da će trebati vremena da se svi pronađeni predmeti očiste, rekonstruišu i stave na uvid javnosti.

– Istražili smo gotovo polovinu nekropole i na osnovu svega što smo ideli, možemo zaključiti kako su, po kojim običajima, i sa kakvim verovanjima sahranjivani Rimljani na ovom prostoru pre 17, 18 vekova. Ono što nas očekuje, jesu istraživanja i iskopavanja unutar nalazišta, dublje u naselje, kako bimo saznali kako su ti prastanovnici sa ovog područja živeli. Te odgovore nam mogu dati arheološki radovi, za koje če se, verujem, u budućnosti naći sredstava, zaključila je Pešićeva.

S. Stojiljković