Predstavljen deo artefakata pronadjenih na arheološkom nalazištu Mala Kopašnica

Grupa arheologa, na čelu sa Tonijem Českovim, predstavila je danas, u Narodnom muzeju u Leskovcu, deo artefakata, pronađenih na arheološkom nalazištu Mala Kopašnica.

Radi se o zlatnom i srebrnom nakitu, staklenim i keramičkim posudama i drugim predmetima iz 2. ,3. i 4. veka.

Zaštitna arheološka iskopavanja izvršena su u periodu od 2o12. do 2o16. godine, na lokalitetima Kamenitica, Bazarište i Carski drum, odnosno površinama ugroženim izgradnjom trase Koridora 10. Rimska nekropola otkrivena je još davne 196o. godine, prilikom trasiranja auto-puta Bratstvo-Jedinstvo, a dodatna istraživanja potvrdila su sumnje da se pored grobova, na tom mestu nalazilo i naselje, rekao je direktor leskovačkog muzeja, Vladimir Đorđević, dodajući da je u tom periodu otkriveno više od 5oo grobova, sa mnogo različitih predmeta, od srebra, zlata, bronze, gvožđa, kamena i kosti, koji su polagani u grob kao prilozi.

– Konzervacija, zaštita i smeštaj arheološkog materijala omogućava trajno očuvanje ovog dobra za buduće generacije, omogućava muzeološku obradu, naučnu interpretaciju, valorizaciju i prezentaciju svih pronađenih predmeta, istakao je Đorđević.

Rukovodilac projekta, Toni Českov, iz Instituta za zaštitu spomenika u Nišu naglasio je da je signal za nastavak radova dat onog momenta kada je na trasi Koridora 10, otkriveno nekoliko grobova. Formirana je ekipa i krenuli sa iskopavanjem.

– Zaokružili smo jednu celinu i procenjujem da smo, uključujući i rad kolega u prošlom veku, istražili otprilike polovinu nekropole, koja datira iz perioda između 2. 3. veka. Na lokalitetu Kamenitice, pronađeno je 67 grobova, osam sa skeletnim sahranjivanjem i 59 sa spaljenim pokojnicima. Grobovi su iskopani i obrađivani na različite načine i u različitim tehnikama, što govori o promenama u običajima sahranjivanja u toku 300-ak godina. Među 213 pronađenih artefakata izdvajaju se zlatan i srebrni nakit, ogrlice od staklenih i zlatnih perli, posude od stakla i keramike.

Českov objašnjava da je ekipa arheologa vrlo zadovoljna obavljenim poslovom, obzirom na gotovo svakodnevni , gotovo desetosatni rad i ne baš povoljne vremenske uslove koji su pratili iskopavanja.

– Analizom pronađenih predmeta, da se zaključiti da se radi o stanovnicima veoma bogatog naselja, jer je i u ono vreme, zlato bilo dostupno samo najbogatijima, a impresionira način izrade nakita, koji je gotovo savršen.To se posebno vidi na zlatnim minđušama, izrađenim sa toliko detalja, da se nijedan dama danas ne bi postidela da ih nosi.

– Ono što znamo, jeste da je u proteklih nekoliko godina otkriveno više od 500 grobova, ali da su neki, izgradnjom auto-puta Bratstvo-Jedinstvo, za sada nedostupni za istraživanja. Siguran sam da će nekada i oni biti iskopani, jer je nama trebalo više od 1.800 godina da ih otkrijemo, a predmeti u njima su gotovo netaknuti.

Julijana Pešić, arheolog u leskovačkom Narodnom muzeju, objasnila je da je deo iskopanih artefakata već izložen, kroz novu muzejsku postavku, a da će trebati vremena da se svi pronađeni predmeti očiste, rekonstruišu i stave na uvid javnosti.

– Istražili smo gotovo polovinu nekropole i na osnovu svega što smo ideli, možemo zaključiti kako su, po kojim običajima, i sa kakvim verovanjima sahranjivani Rimljani na ovom prostoru pre 17, 18 vekova. Ono što nas očekuje, jesu istraživanja i iskopavanja unutar nalazišta, dublje u naselje, kako bimo saznali kako su ti prastanovnici sa ovog područja živeli. Te odgovore nam mogu dati arheološki radovi, za koje če se, verujem, u budućnosti naći sredstava, zaključila je Pešićeva.

S. Stojiljković

Check Also

BOŽIĆNA VOŽNJA KAMIONIMA! Više od 100 kamiona na Badnji dan proći će centrom Leskovca

Više od 100 kamiona prodefilovaće centrom Leskovca na Badnji dan. Organizatori najavljuju veći broj kamiona, …