Obuka za proizvođače organske hrane za poboljšanje veština pregovaranje i prodaje

Centar za organsku proizvodnju  Privredne komore Srbije i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ ,organizuju  obuke za poboljšanje pregovaračkih veština i prodaje.

 

U Regionalnoj privrednoj komori  10-ak proizvodjača organske hrane, prijavilo se na trening za sticanje dodatnih poslovnih veština u oblasti promocije I plasmana.

– Ova obuka namenjena je pomoći proizvodjačima I preradjivačima u biznis ‘’delu’’, jer se obukama o samoj proizvodnji , bavi Nacionalno udrućenje ‘’Organika’’. Mi se trudimo da im pomognemo da plasiraju proizvode, pregovaraju sa kupcima, identifikuju nova tržišta, unaprede svoje proizvode i povećaju proizvodnju.

Gospodji Grizelj, odmah po dolasku u Privrednu komoru Jablaničkog I Pčinjskog okruga, u oči je upala, kaže, odlična organizacija četvorodnevnog treninga, što potvrdjuje da je izbor ove institucije za partnera bio pravi. Interesovanje je veliko, a radi se uglavnom o ljudima koji se već neko vreme bave proizvodnjom i preradom organske hrane, ali im znanja, veštine I alati za promovisanje I plasman nedostaju.

– Ono što je najvažnije, pokušavamo da razbijemo odredjene zablude gotovo svih proizvodjača. Ovde se, uglavnom, intuitivno posluje. Ljudi su skloni da veruju da nemaju jaku konkurenciju i da je za njihovim proizvodima jako velika potražnja. Naša je dužnost da ih osvestimo i prikažemo im realno stanje, u odnosu na koje učimo da upravljamo svojim poslom i proizvodom.

Maja Grizelj ističe da se na već održanim radionicama u Užicu I Nišu, kao najizrazitiji, nametnuo problem plasmana, jer najveći broj proizvodjača ima uža ili šira znanja o produkciji i prednostima organske u odnosu na neorgansku hranu, ali je tržište malo, nerazradjeno, nedovoljno informisano. Vesnu Arsić iz Vranjske Banje, muči isti problem:

– Počela sam prošle godine sa proizvodnjom organskog soka od maline sa celim plodom I sokom od limuna. Radim sama i sve mora da prodje kroz moje ruke. Za sada se sve radi ručno, počev od punjenja boca, preko pasterizacije, do lepljenja etiketa. U ovom soku nema konzervansa, aditiva ni salicila. Na etiketi nećete čak videti ni oznaku za veštačku limunsku kiselinu, jer je sve prirodno- maline, voda, šećer I sveži limunov sok.

Boca zapremine 75o mililitara ovog prirodnog soka od maline sa celim plodovima, košta 15o dinara, a Vesna kaže da su reakcije kupaca na cenu različite:

– Ako znate da u marketima možete naći dvolitarske ‘’sokove’’ po ceni od 5o I 6o dinara, onda će vam ova cena biti visoka, ali ako tome suprotstavite činjenicu da se radi o organskoj hrani, nećete pitati koliko košta. U troškovniku ništa nije beznačajno: samo staklene boce koje nabavljam iz Italije, koštaju u proseku 3o dinara. Tu su maline, šećer, limun, trokovi pasterizacije, etikete. Sertifikar o organskoj hrani koji izdaje Zavod za javno zdravlje u Vranju, koštao je 16 hiljada.

Interesovanja ima, ali ne dovoljno, a moji kupci bi bili hoteli, restorani, kafići, pa i marketi. Medjutim, svuda se ulazi teško, pa ću u narednom periodu, raditi na tome, koristeći znanja koja sam stekla ovde.                                                               

Ovo je za sada Vesnin jedini proizvod, ali se kaže neće obeshrabriti. Planira da po istom receptu izradjuje organski sok od kupine sa celim plodom, a i jedan i drugi, osim što su ukusni kao samostalni napici, odlična su osnova za različite koktele, šejkove i smutije. Proizvod je sertifikovan kao organski, sa rokom trajanja od dve godine. Obuke poput današnje, pomoći će joj da dodje do novih potencijalnih kupaca, jer veruje da organska proizvodnja ima budućnost

Check Also

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio štand TOL-a na Sajmu turizma u Beogradu

Slogan ove najveće turističke manifestacije u jugoistočnoj Evropi ove godine je „Jedna karta, bezbroj svetova“. …