Kalendar branja lekovitog bilja: Boravak na čistom vazduhu iskoristite da popunite prirodnu apoteku- Drugi deo

Mnoštvo je biljaka, koje su ljudi vekovima koristili za lečenje, a i danas je ”narodna” ili alternativna odličan partner savremenoj medicini. U drugom delu kalendara, pogledajte šta nam priroda obilato nudi od juna do decembra

U šestom mesecu u godini, cveta beli slez (Althaea officinalis), čija lekovitost leži u osušenom korenu i listu. Preporučuje se kod hroničnog bronhitisa, traheitisa, laringitisa, velikog kašlja, akutne respiratorne bolesti, bronhopneumonije i astme. Vrlo je fikasan i protiv gastroenteroloških bolesti, kao što su gastritis, dijareja, čir na dvanaestopalačnom crevu, povećane kiselosti želuca, a na spisku je i veliki broj dermatoloških i očnih bolesti.

Borovnica (Vaccinium myrtillus) je kraljica antioksidantne hrane, koja štiti vaš organizam od slobodnih radikala, a oni predstavljaju nestabilne molekule, koji mogu da oštete ćelije u organizmu, ubrzaju starenje i dovedu do bolesti, kao što je kancer. Borovnica ”štiti” holesterol od oštećenja, utiče na sniženje krvnog pritiska, preventivno deluje protiv srčanih bolesti, pomaže pravilnom funkcionisanju mozga, pokazuje odlične efekte protiv dijabetesa, može da pomogne u borbi protiv infekcije urinarnog trakta, štiti mišiće nakon svakodnevnog vežbanja.

Od davnina se nana (Mentha) koristi kao lek za najrazličitije bolesti, za lečenje nerava, prehlade, gastrointestinalnih bolesti i još mnogo toga. Naši preci su je smatrali „travom dugovečnosti“, a zahvaljujući nauci mi danas saznajemo zašto je to tako. Spisak tegoba kod kojih ova čudesna biljka pomaže je toliko dugačak, da ovde izdvajamo samo neke.

Jedan od najvažnijih sastojaka nane je esencijalno ulje. Njegova količina u lišću dostiže 2,5%, a u cvetovima je još veća – do 6%. Sveža aroma i rashlađujući ukus potiču od mentola koji se nalazi u obliju u ovoj biljci. Osim toga, u nani se takođe nalaze brojni mikroelementi poput gvožđa, cinka, mangana i bakra. Listovi, stabljike i cvetovi nane sadrže i puno dijetalnih vlakana, fitoncida i zasićenih masnih kiselina. Nana čuva naše srce i krvne sudove, veliki je saveznik u zaštiti digestivnog trakta, opušta nervni sistem, čisti kožu i ubraza njenu regeneraciju. Podočnjaci nestaju, a kosa koja se ispire nanom je bujnija i zdravija.

U najtoplijem mesecu u godini, priroda obiluje biljnim bogatstvom. Naš je predlog da se tada ”snabdete” kantarionom, matičnjakom i žalfijom.

Hypericum perforatum, odnosno kantarion se koristi kao antidepresiv, sedativ i antibiotik. Služi za spoljnu i unutrašnju upotrebu. Ekstrakt kantariona podiže koncentraciju neurotransmitera serotonina i noradrenalina. Kantarionovo ulje je naširoko poznato i koristi se za ublažavanje i lečenje opekotina, a antidepresivno dejstvo je poznato još od srednjeg veka. Kaže se da kantarion koji cveta u sred leta, skuplja sunčeve zrake da bi ih ljudima dao za vreme tamnih meseci.

Matičnjak (Melissa officinalis) se tradicionalno upotrebljava u srpskom narodu. Etersko ulje je sedativ i karminativ, odnosno, koristi se protiv nadutosti, a utrljava spolja kod reumatizma i neuralgija. Matičnjak je odličan u borbi sa neutozama želudačno.crevnog sistema, psihovegetalnih bolesti srca, migrene, Dokazano je i njegovo antimikrobno dejstvo, posebno na viruse herpesa.

Koliko je žalfija (Salvia officinalis) bila važna u lečenju predaka, govori i podatak da je pominju svi antički medicinski pisci. Karlo Veliki je naložio da se na svim državnim imanjima sade lekovite biljke, ali pre svih žalfija. Od ove biljke koristi se isključivo list.

Žalfija ulazi u sastav velikog broja preparata, koji se koriste za ispiranje usta i grla, usled upala i katara, jer jačaju sluzokožu i deluju antiseptično.

Do otkrića antibiotika, žalfija je vekovima korišćena protiv znojenja obolelih od tuberkuloze, jer smanjuje lučenje znojnih žlezda. Čaj i lekovi načinjeni od žalfije upotrebljavaju se i za jačanje organizma.

Nažalost, žalfija se u prirodi, u Srbiji može naći samo u Sićevačkoj klisuri.

Check Also

Sajam zapošljavanja u četvrtak u Leskovcu: Evo koje firme traže radnike

Na prvom ovogodišnjem Sajamu zapošljavanja u Leskovcu, učešće je prijavilo 31 poslodavac iz oblasti drvoprerađivačke, …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *