Gigina kuća, spomenik kulture koji odoleva vremenu

Slide Background
Build & Design
Build & Design
previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow

Gigina kuća odnosno kuća Stojana Stojilkovića, jednog od organizatora i borca za oslobođenje zemlje od Turaka, bogatog vlasotinačkog trgovca, podignuta je sredinom XIX veka.

Ime je dobila po nadimku Stojanovog naslednika. Kuća danas nosi stastus spomenika kulture od velikog značaja i nalazi se pod zaštitom države.


Kuća je podignuta sredinom XIX veka i pripadala je Stojanu Stojilkoviću. 2008. godine je izgoreo krov i prvi sprat kuće

Danas se u ovoj spomen kući, koja se nalazi pod zaštitom države, nalazi biblioteka “Desanka Maksimović”.

Nazvana po nadimku naslednika, kuća imućnog vlasotinačkog trgovca i jednog od organizatora i borca za oslobođenje ovog kraja od Turaka, građena je kao spratna zgrada ispuštenog spratnog dela koji ispred ulaza u podrum formira trem oslonjen na drvene stubove. Zidana je kamenom u prizemlju i bondrukom i čatmom na spratu. Četvoroslivnog je krova pokrivenog ćeramidom. Unutrašnji prostor sprata dobijen je simetričnim rasporedom prostorija oko prostranog središnjeg hola koji se završava otvorenom divanhanom sa ćoškom.

Bogato izrezbarenom tavanicom, dolapom, minderlucima i ikonlukom ističe se gostinska soba, kao i druga soba opremljena amamdžikom, dolapom i peći, prema pregradnom zidu mutvaka u kojem je zidano ognjište sa ložištem za peć u sobi. Kao svedočanstvo stambene kulture starogradske sredine južne Srbije ona istovremeno ukazuje na tursko-orijentalna obeležja malobrojnog srpskog gradskog sloja toga vremena. Obimni sanacioni i konzervatorsko-restauratorski radovi obavljeni su u vremenu od 1979–1984, pri čemu je kuća dobila namenu matične biblioteke.

Ovaj sadržaj je deo projekta koji je sufinansirala opština Vlasotince. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Check Also

U Biblioteci održan čas o sećanju na stradanje u Drugom svetskom ratu

U susret Danu sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *