Pravoslavna crkva i njeni vernici 7. aprila slave jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika – Blagovesti.
Prema svetom pismu, to je dan kada se Bogorodici javio arhangel Gavrilo i rekao joj da je posredstvom Svetog duha u blagoslovenom stanju i da će roditi sina.
Blagovesti spadaju u red Bogorodičnih praznika, nepokretan je praznik i crveno slovo, što znači da ne treba raditi teške poslove, a žene ne treba da šiju i peru.
Opšte rašireno verovanje je da se na ovaj dan treba umiti u potoku ili reci. Timočkom krajinom ovog dana po brežuljcima i proplancima pale se vatre, a mladići i devojke igraju oko nje. Na Blagovesti se sadi paprika da bi bila blaga. Od tog dana počinje setva jarih žita i tada se iznosi seme na sunce. Voćari smatraju Blagovesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari obrezuju lozu.