Dugačak spisak muka južnosrbijanskog seljaka: Cena i tržišna nesigurnost na vrhu liste

Slide Background
Build & Design
Build & Design
previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow

Takve tvrdnje, ministar za regionalni razvoj, Milan Krkobabić, bazira na, kako kaže stavu Srpske akademije nauka, zbog čega se zalaže za osnivanje Garantnog fonda.

Nemaju siguran izbor egzistencije, muče ih putevi, voda i kanalizacija, internet je za dobar deo misaona imenica, kultura im retko svraća.

Kad odluče da ostanu na selu, mladi se sa nedostatkom pomenutih stvari i pomire, ali ako, nakon naporne sezone, nemaju kome da prodaju ono što proizvedu ili od zarađenog novca ne mogu ni da povrate uloženo, logično traže sebi bolje mesto pod suncem.

– Godinama poljoprivredni proizvođači vode borbu za bolje cene i sigurnije tržište. Zato smo inicirali formiranje Garantnog fonda. U njemu bismo imali sredstva i njima isplaćivali razliku između tržišne i proizvođačke cene, ukoliko prva bude niža od druge. Seljak ne mora da bude ekonomski ekspert i da se bavi finansijama. Ako je zasadio malinu, recimo, ona treba da omogući sigurnu egzistenciju za njega i porodicu. Ne sme svake godine da ”razbija glavu” oko cene, plasmana, naplate, ucena hladnjačara.

Krkobabić ističe da su on lično i Odbor za selo SANU ovakvu ideju inicirali i da je svim silama ”guraju”, ali je sve još uvek u formi ideje:

– Svesni smo da treba puno para, a neki su mišljenja da taj novac bolje može biti iskorišćen za nešto drugo. Iz sela nam dolazi obilje proizvoda, ali odatle u gradove odlaze i pamet i preduzimljivost. Voleo bih kada bismo takve ljude mogli da zadržimo u ruralnim sredinama. To je jedan od načina za očuvanje i rehabilitaciju sela, ocenio je ministar Krkobabić.

Check Also

Školarci od petka na mini raspustu

Prolećni raspust ove godine doneće učenicima punih deset dana odmora “u komadu”, što će biti …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *