
Srbija danas obeležava Dan državnosti, kao podsećanje na Sretenje 1804. godine, kada je podignuta revolucija i počelo oslobađanje od Turske, i isti datum 1835. godine, kada je donet prvi moderni ustav Srbije.
Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog pašaluka,doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe. Odluci o podizanju ustanka prethodila je seča knezova, koje su dahije preventivno pobile, zbog navodne nelojalnosti.
Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je donet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski.
U narodu postoji verovanje da se na Sretenje sreću zima i leto. Ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi uplašeni od sopstvene senke vrate se u zimski san, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave praznik Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica novorođenog Hrista uvela u hram da ga posveti Bogu.
Sretenje Gospodnje predstavlja prvi susret Boga i čoveka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao sveti Simeon Bogonosac. Sretenje se uvek proslavlja na 40-ti dan od Božića i veoma je važan hrišćanski praznik jer ukazuje na prvi susret Spasitelja sa ljudima.
Srbi veruju da današnji dan pokazuje koliko će zima još trajati, a to zavisi od toga da li će mečka danas izaći iz svoje jazbine i videti svoju senku. Jedan od običaja je i da se na Sretenje Gospodnje obavezno pale sveće, jer se veruje da plamen sveće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć.
Jedno od najzanimljivijih verovanja je da da mlade devojke paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja biti sličan toj osobi.