hotel bell

Dan kada je Vesna Vulović ušla u Ginisovu knjigu rekorda: Od Tita dobila orden, a odbila da gostuje kod čuvene Opre

Srpska struardesa, Vesna Vulović, preživela je pad sa visine od 10.160 metara, bez padobrana, nakon eksplozije aviona iznad Češke. Posle meseci oporavka, vratila se poslu, izazivajući radoznalost i divljenje svih sa kojima se sretala

Tog 26. januara, pre tačno pola veka, struardesa Vesna Vulović, nije ni trebalo da se nađe na JAT-ovom letu 367, od Stokholma za Beograd, već jedna njena imenjakinja. Tri i po sata nakon poletanja, avion je raznet bombom iznad Srbske Kamenice, u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Jugoslovenske vlasti su sumnjale da su za ovo bili krivi hrvatski nacionalisti, ali niko nikada nije uhapšen.

U eksploziji i padu aviona, nastradalo je svih 28 putnika i članova posade, a Vesna je preživela, zahvaljujući tome što je bila vezana za svoje sedište u zadnjem delu aviona koji je ostao spojen za toalete i pao na snegom pokrivenu planinu.  Pronašao ju je meštanin Bruno Honke, koji je čuo kako vrišti među olupinama aviona. Njena tirkizna uniforma bila je prekrivena krvlju, dok su njene potpetice bile rastrgane od siline udara. Honke je bio lekar za vreme Drugog svetskog rata i uspeo je da je održati u životu dok nisu stigli spasioci.

Nakon nesreće, Vulovićeva je provela dane u  komi, a bila je hospitalizovana nekoliko meseci. Imala je frakturu lobanje, obe slomljene noge i tri slomljena pršljena, od kojih je jedan bio zgnječen, zbog čega je ostala privremeno paralizovana od pojasa nadole. Prohodala je nakon nekoliko meseci, posle više uzastopnih operacija. Vulovićeva se nije sećala incidenta. Iako je bila spremna da nastavi posao stjuardese, JAT joj je obezbedio posao za šalterom, jer su osećali da će njeno prisustvo na letovima privući previše publiciteta.

Tokom sedamdesetih postala je nacionalni heroj, ali i međunarodna zvezda. Njena reputacija „heroine Hladnog rata” proširila se i na Sovjetski savez, kao i na ostale zemlje Varšavskog pakta.  Nakon nesreće, Vulovićeva je dobila odlikovanje predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, a Miroslav Ilić snimio je pesmu pod nazivom „Vesna stjuardesa”. Ubrzo je postala i počasna građanka Srbske Kamenice. Unuka Bruna Honkea, rođena šest nedelja nakon pada Vulovićeve, dobila je ime Vesna u njenu čast.

U Ginisovu knjigu rekorda, uvrštena je 1985. godine. Priznanje joj je uručio Pol Makartni, na londonskoj gala večeri. Time je zvanično priznato da je Vulovićeva nadmašile sve ostale preživele koji su pali sa velike visine, među kojima su Alan Megi, Nikolas Alkemejd i Ivan Čisov.

Retko kada je davala intervjue, a odbila je mnoge zahteve, između ostalih i od Opre Vinfri i BBC-a, uz obrazloženje da je umorna od priče o svom padu. Nakon što je napunila 60 godina, njeno zdravlje se pogoršalo, i to ju je sprečilo da učestvuje u godišnjem spomenu u Srpskoj Kamenici, u kome je do tada učestvovala dugi niz godina.

Iz JAT-a je otpuštena početkom devedesetih godina, nakon što je učestvovala u antivladinim protestima tokom raspada Jugoslavije, ali je izbegla hapšenje jer je Vlada bila zabrinuta zbog negativnog publiciteta koji bi joj doneo zatvor.

 Decembra 2016. su prijatelji postali zabrinuti za njeno zdravlje, nakon što je naglo prestala da se javlja na telefon. Kada su bravari 23. decembra na silu otvorili vrata njenog stana, pronašli su je mrtvu. Vesnini prijatelji su rekli da se u godinama koje su prethodile njenoj smrti, borila sa srčanim tegobama. Sahranjena je 27. decembra na Novom groblju u Beogradu.

Ovaj sadržaj je deo projekta koji je sufinansirao grad Leskovac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Check Also

Praktični saveti za negu kože i zdraviji izgled

Iako je mnogo ljudi svesno činjenice da je naša koža zapravo naš najveći organ i …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *