”Najskuplja” srpska pesma planetarno je popularna: Rado su je svirali ”Šedouzi”, Klif Ričard, ”Lajbah” i mnogi drugi

Iako ima tekst, ”Marš na Drinu”, ustvari i nije pesma, već koračnica, koju je komponovao Stanislav Binički, ali je definitivno najizvođenija srpska melodija, ne samo u Srbiji već i širom sveta.

Pesma “Marš na Drinu” je, po mišljenju mnogih, više od muzičkog dela. Smatra se da je ta kompozicija neslužbena himna srpskog naroda, kroz koju je protkana naša borba, vera, sloboda, smelost, prkos i čast. Ona je i mač i krst, ona je naša veza sa nebom, ali i sa nama samima.

Komponovao ju je Stanislav Binički, nadahnut junaštvom srpskih ratnika u Cerskoj bici, završenoj prvom pobedom Antante u Velikom ratu. Posvetio ga je legendarnom Gvozdenom puku, jednoj od najslavnijih srpskih jedinica, odnosno njenom neustrašivom komandantu, pukovniku Milivoju Stojanoviću zvanom Brko, koji je na Tekerišu predvodio svoje ratnike u jurišu do pobede.

U prisustvu vojvode Putnika, i ostalih visokih vojnih i državnih ličnosti, uključujući Arčibalda Rajsa i strane diplomate, “Marš” je prvi put javno izveden u Kragujevcu 1915. i odmah se trajno naselio u srpska srca. Kasnije tokom rata, često je izvođen među srpskim trupama, kod kojih je budio neviđeno oduševljenje i borbeni polet. Tokom proboja Solunskog fronta, svirali su ga rado i često svi saveznički vojni orkestri. Naravno, i u periodu između dva rata bio je izuzetno popularan i imao skoro kultni status kod Srba.

Kada je Ivo Andrić 1961. pošao u Stokholm da primi Nobelovu nagradu, sa sobom je poneo jednu predratnu gramofonsku ploču sa snimljenim ”Maršom na Drinu”. Autentični taktovi ove kompozicije, koji su pratili dodelu priznanja Andriću, silno su oduševili prisutnu publiku.

Odmah nakon Andrićevog gesta u Stokholmu ta muzička tema je postala neverovatno popularna u celoj Skandinaviji.

Prvo će je objaviti jedan švedski gitarista, a potom i Švedska kraljevska garda, uvrstivši je u svoj redovni program. A onda je popularnost koračnice nezadrživo počela da se širi i odjednom je “Marš” postao svetski hit sa brojnim obradama koje su visoko kotirale na top-listama. Snimljeno je više od 25 ploča u raznim adaptacijama, od roka do tvista i hali-galija.

Kompoziciju pod nazivom “Drina Marš” ili samo “Drina” izvodili su neki od najpoznatijih svetskih solista, muzičkih sastava i orkestara to­g vremena, kao što su preteče “Bitlsa” – britanski “Šedousi”, “Džokersi” iz Belgije, švedski “Spotniks”, Jirgen Ingman, te Džejms Last. Potom ga snima megazvezda Klif Ričards i Čet Etkins, pa Frank Sicilijano i čuvena Meri Lafort. Oprobao se i virtuoz orgulja Čeri Vajner, a muzička ikona SAD Peti Pejdž s njim je napravila ogroman uspjeh. I konačno, nedavno su ga svirali su Lajbah” i Kapetan Harp.

“Marš na Drinu” su, pored ostalih, izvodili i sledeći muzičari: Dekarnis Klatnen, Karel Duba, Roberto Delgado, Valter Šolc, “Horst bend und zajn orkestar”, Leon Jang, String Koral, Homer i Džetro, “Boema Valhaus bend”, Frenki Janković, “Nešvil String bend”, Bert Landers i Konrad Grej, Henri Arland i Hans Bertram, Gintner Noris i “Bundesver big bend”, “Ritmus im blut”, “Anri Domnerus sekstet”, Kurt Henkels, Hazi i Ostervald, Bob Kapers i “Bal strit džez bend”, Bajernkapel Minderzdorf i mnogi drugi.

Ova kompozicija, važi za jednu od najizvođenijih u srpskoj istoriji, a te note su postale “sveti gral” naše patriotske muzike i sastavni deo našeg bića.

Za kraj, evo i teksta ”Marša na Drinu”, koji je gotovo nepiznat, a autorsko su delo novinara i publiciste Miloja Popovića Kavaje.

U boj krenite junaci svi,
Kren’te i ne žal’te život svoj,
Cer nek vidi stroj, Cer nek čuje boj
A reka Drina,
Slavu, hrabrost, i junačku ruku oca, sina.

Poj, poj, Drino vodo hladna ti,
Pričaj, pamti kad su padali,
Pamti hrabri stroj,
koji je pun ognja silne snage,
proterao tuđina sa reke naše drage.

Poj, poj , Drino pričaj rodu mi,
Kako smo se hrabro borili,
Pevao je stroj, vojev’o se boj kraj hladne vode,
Krv je tekla, krv je lila Drinom zbog slobode.

Ovaj sadržaj je deo projekta koji je sufinansirao grad Leskovac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Check Also

Sajam zapošljavanja u četvrtak u Leskovcu: Evo koje firme traže radnike

Na prvom ovogodišnjem Sajamu zapošljavanja u Leskovcu, učešće je prijavilo 31 poslodavac iz oblasti drvoprerađivačke, …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *