Leskovčanin Slaviša Ćirić ima zanimljiv hobi: Da smo u srednjem veku, bio bi verni pratilac vladara i vitezova

Ljubav prema pticama, još u detinjstvu se, što baš nije uobičajeno, kod Slaviše isprofilisala u naklonost ka pernatim predatorima, pa danas osim štiglića, čuva par jastrebova kokošara (Accipiter gentilis). Namera mu je, da poveća broj jedinki, a prilika za to će mu se pružiti već naredne godine

Oduvek su me zanimale ptice grabljivice, ali mi se prilika da ih imam i brinem o njima ukazala tek pre nekoliko godina, priča Slaviša, inače vrlo uspešan odgajivač štiglića:

– Pre nekoliko godina sam nabavio mušjaka jastreba kokošara, a od pre meseci, zahvaljujući jednom prijatelju, imam i ženku. To su moćne ptice, predatori u pernatom svetu, kojima se, nažalost, bavi svega nekoliko ljudi na jugu Srbije. U svom domu, imam po svim standardima, opremljene bokseve, propisane veličine, kako bi jastrebovima bio prijatan život u zatvorenom. U tako kontrolisanim uslovima, mogu doživeti i starost od 20 godina, dok je u prirodi to skoro nemoguće. Kako se radi o grabljivicama koje se hrane manjim pticama, a na meti su im često golubovi, pa i kokoške, umeju da naprave štetu, zbog čega je čovek njihov najveći neprijatelj.

Iako se bukvalno radi o kućnim ljubimcima, Slavišini jastrebovi nemaju imena, jer to, kad su ove ptice u pitanju, jednostavno nije običaj:

– Čak i kad bih im dao imena, oni se na dozivanje svakako neće okrenuti. Kod treninga, reaguju na pištaljku, zvižduk ili glas odgajivača, ali ne prepoznaju svoje ime, i onda kad ga imaju. Obično odlete nekoliko stotina metara, nekad i ceo kilometar, pre nego što se vrate na moju ruku. Testiram ih, kako se to inače radi, pomoću tablice ishrane, odnosno smanjenja težine obroka na onu, posle koje najbolje reaguju na komande. Jastrebovi nemaju ili bar ne pokazuju nikakva osećanja prema odgajivaču, niti se za njega vezuju. Kada nauče komande, prate isključivo njih, kako bi se vratili na polaznu tačku.

Jastrebovi su prilično ješni, pa Slaviša svakodnevno nabavlja hranu za svoje ljubimce:

– Obično im kupujem iznošene prepelice, a često i piletinu. Pri aptetitu su, a mužjak može danas da pojede hranu u težini odraslog goluba. Što se ostalog tiče, nisu preterano zahtevni, osim kod izvođenja mladih. Moja ženkica je još mlada i punu zrelost će dostići naredne godine. Nadam se da će moj par imati podmladak, a prilikom jednog izvođenja može ih biti i pet. Planiram da, ako bude tako, četiri pustim u prirodu, a jedno mladunče zadržim. Biće to prvi ptić rođen ovde, jer sam druge dobio kao odrasle jedinke.

Naš sagovornik kaže da na jugu Srbije ima nekoliko odgajivača jastrebova i sokolova, ali sokolarenje za potrebe lova, nije u Statutina ovdašnjih udruženja:

– Mene lično, lov i ne interesuje puno. Ja samo volim da ih odgajam, ali bi nam unošenje pojedinih odredbi u Statute omogućilo da svoje ptie možemo i da predstavimo. Danas na izložbama nema pernatih predatora. Uvek navodim primer Emirata, gde je sokolarstvo vrlo razvijeno, pa se na izložbama pojavi i nekoliko hiljada primeraka svih vrsta grabljivica. Pojedine ptice vrlo su vredne i skupe, pre svega zbog boje krzna, koje može biti u različitim varijetetima, od mrkih do, vrlo retkih, belih. Mislim da je to u većini zemalja arapskog sveta, nacionalni sport i stvar prestiža. Kod nas postoje takmičenja u sokolarenju, ali ne i izložbe za jastrebove, sokolove, orlove i druge pernate grabljivice.

I u Srbiji, kaže Slaviša, postoje ozbiljni odgajivači, od kojih većina ljubitelja nabavlja prve primerke. To su solokar Tibor Buza iz Sente i jastrebar, Zoran Trajanovski iz Pančeva.

Da se Slavišina ljubav prema predatorima ne odnosi samo na ptice, potvrđuje i činjenica da je, nekoliko godina, u porodičnom domu čuvao vučicu. Bila je štene kada su joj lovci ubili roditelje. Došla je do porodice Ćirić, tu izvesno vreme živela, parila se i čak dobila mlade, a onda je Slaviša poklonio zoo vrtu, zbog straha da se, odgajana u zaštićenim uslovima, neće snaći u prirodi.

Sokolarstvo je staro koliko i srpska država, pa nema vladara kome sokolovi i jastrebovi nisu bili omiljeni partneri u lovu.

Check Also

Sa kupole crkve ukrali lim, pa ga prodali na otpad u Leskovcu

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bojniku, intenzivnim operativnim radom, rasvetlili su tešku krađu i uhapsili …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *