Blagoslovi i kletve u srpskoj tradiciji

–  Blagoslovi i kletve su deo bogate frazeologije našeg jezika. One su deo naše kulturne baštine i otkrivaju naš nacionalni karakter i govore o tome kakav smo narod. Zbog toga smo odlučili da o toj temi govori profesor filoloških nauka u penziji dr Milivoje R. Jovanović, koji je predavao na Filozofskom fakultetu u Nišu. Profesor Jovanović je autor više od dvadeset knjiga, nekoliko stotina naučnih studija i članaka objavljenih u stručnim časopisima, neumorni je istraživač narodnog stvaralaštva, član je Kraljevske akademije naučnika i umetnika, dobitnik je mnogih priznanja, među kojima je i Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, istakao je Srboljub Takić, direktor Narodne biblioteke „Desanka Maksimović“ na početku večeri posvećenoj kraćim govornim formama narodne frazeologije.

„Blagoslovi i kletve, svetla i tamna strana našeg bića, nastaju iz velikog bola ili radosti, proizvod su jakih ekspresija, snažnog emocionalnog naboja, baš kao što i školjka stvara biser samo onda kada je povređena ili oštećena“, slikovito je započeo svoje predavanje profesor Jovanović.

Njegovo predavanje prekidano je interesantnim tumačenjima, komentarima i primerima iz ovog kraja jer je tema za publiku bila veoma zanimljiva. Predavač je nepomućenu pažnju slušalaca držao više od sata i po.

„Blagoslovi, kao male govorne forme imaju za cilj da se ono što se izgovori i obistini, a to se postiže rečima sa magijskim značajem i upotrebom religijskih formula. One se određenom prigodom upućuju nekoj ličnosti i imaju zadatak da odaju priznanje, zahvalnost, da izraze najiskrenije želje prema nekome ili nečemu. Kletve su odraz bola, nastaju u trenucima kada je neko emocionalno povređen i ne može drugačije da uzvrati za učinjenu nepravdu. One sadrže zgusnutu mržnju, koncentrat mržnje. Izricanje velikih kletvi sadrži magijske reči koje treba da obezbede prisustvo viših sila kako bi se one ostvarile. Veruje se da kletve mogu da se obistine do trećeg kolena, mada neki smatraju da mogu čak do devetog kolena i onda predstavljaju prokletstvo“, istakao je dr Milivoje R. Jovanović.

On je dodao da ono što boli ostaje trajnije u čoveku, ali i da je iz velikog bola u narodnoj književnosti stvoreno najkvalitetnije biserje.

Istraživanja pokazuju da više kunu žene ali da su teže muške kletve. Teška je kumova kletva, a najteža je očeva kletva od koje ne postoji rasklinjanje.

„Blagoslovi i kletve, kao naša svetla i tamna strana u govornoj frazeologiji daju podatke o nama. Nema boljeg podatka o nama od onoga koji staje u našu kletvu, tu se najbolje vidimo“, dodao je profesor Jovanović.

Profesor je izneo primere inkorporiranja kletvi u književne tekstove, sa posebnim osvrtom na primere u epskim i lirskim narodnim pesmama.

Check Also

Koncertna dvorana u Domu Vojske uskoro realnost

U Koncertnoj dvorani, koja će se smestiti u renoviranom Domu Vojske u Leskovcu, očekuje se …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *