Savremene tehnologije pružaju mladima čitav “arsenal” za socijalnu okrutnost i uznemiravanje

Slide Background
Build & Design
Build & Design
previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow

Foto: pixabay

Kako se razvija digitalna tehnologija, tako se šire mogućnosti za njenu zloupotrebu.

„Pametni” mobilni telefoni i internet pružaju današnjim mladima čitav „arsenal” oruđa za socijalnu okrutnost i uznemiravanje drugih.

Mladi često zloupotrebljavaju digitalna oruđa, već samom činjenicom da
ih koriste na znatno mlađem uzrastu od propisanog. Mladi koji trpe digitalno nasilje često ostaju usamljeni sa svojim problemom i ne odlučuju da ga podele s drugima, pogotovu sa odraslima, između ostalog i zbog toga što se plaše negativnih posledica.

Zabrana korišćenja digitalnih uređaja nekada dete može veoma uznemiriti.
Iako se tokom digitalne komunikacije druga osoba ne može fizički povrediti, istraživanja pokazuju da posledice digitalnog nasilja po psihofizičko zdravlje, emocionalno i socijalno funkcionisanje, kao i ponašanje dece i mladih u nekim slučajevima mogu biti veoma negativne.

Rezultati istraživanja (Raskauskas & Stoltz, 2007) pokazuju da čak 93%
učenika i učenica koji/e su trpeli/e neki od oblika digitalnog nasilja tvrdi da oseća tugu, beznađe, depresiju i anksioznost, dok 31% učenika/ca izjavljuje da se oseća vrlo uznemireno, 19% povređeno ili 18% postiđeno (Finkelhor, 2000).

Posledice mogu biti ozbiljnije od navedenih, prema rezultatima još jednog
istraživanja (Ybarra & Mitchell, 2004), 39% digitalno uznemiravanih mladih podbacuje u školi, 27% pokazuje znake delinkventnog ponašanja, 32% učestalo uzima psihoaktivne supstance, a 16% izveštava o visokom stepenu depresije. Izloženost digitalnom nasilju povezana je sa depresijom i niskim samopouzdanjem, a negativne posledice mogu trajati čak i u odraslom dobu (Mason, 2008; Patchin & Hinduja, 2010).

Utvrđena je povezanost između izloženosti digitalnom nasilju i suicidalnih ideja. Osobe koje su bile izložene digitalnom nasilju dva puta češće navode da su pokušale samoubistvo (Patchin & Hinduja, 2010). Ovde moramo da budemo obazrivi i ne možemo da zaključimo da je digitalno nasilje uzrok samoubistva. Međutim, digitalno nasilje pojačava stres i patnju u realnom životu, i doprinosi, zajedno sa drugim okolnostima, tragičnom ishodu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Check Also

Školarci od petka na mini raspustu

Prolećni raspust ove godine doneće učenicima punih deset dana odmora “u komadu”, što će biti …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *