Saveti stručnjaka: Otkupna cena malina, tržište i budućnost

 

Srbija je veoma značajan proizvođač malina u regionu, Evropi i svetu.Možemo da se pohvalimo da smo među odlučujućim liderima trgovine ovog proizvoda na svetskoj berzi.

 

Cena maline kao i bilo koji drugi proizvod diktira ponuda i potražnja na berzi to jest svetskom tržištu. Koja cena maline će biti u mnogome zavisi kako je rodila u Poljskoj pa se to odrazi i na cenu malina u Srbiji.

Cena maline je prošle godine bila oko 200 dinara, ove godine je počela sa 140 dinara po kilogramu i nije ista u svim krajevima. Pitanje je da li je ovo realna cena?U suštini po većini nije ali moramo da sagledmo i tržište i obe strane i proizvođače i hladnjačare. Proizvođač nosi veliku odgovornost i proces proizvodnje traje 365 dana u godini, rizik je velik,dosta je ulaganja neizvesnost sve dok proizvođač svoju malinu ne ubere i preda hladnjačaru.

Ovde se rizik za proizvođača završava i on prelazi na hladnjačara onda tu imamo drugi rizik plasman proizvoda, ako je sve u redu nema problema, ali ako ima onda je problem.Jedan od vodećih problema prilikom izvoza srpske maline jeste NOROVIRUSI ili takozvano bolest prljavih ruku. Poljoprivredni proizvođači moraju da ispoštuju sve higijenske mere prilikom berbe svojih malinjaka, da ne bi hiljade tona maline bile vraćene iz izvoza.

Gorući problem za proizvođače malina je otkupna cena proizvoda da li je ona realna ili ne. Cena maline od 140 dinara za rod 2016 . je dosta manja u odnosu na prošlogodišnju cenu. Pitanje je sad da li je to realno ili ne da li se prati kvalitet i ima li razlike u ceni klase proizvoda. Klasu vrhunskog kvaliteta treba da prati i dobra cena a proizvod nejednakog standarda normalno i druga cena. Cena proizvodnje maline je oko 50 dinara, berba oko 40 dinara to su troškovi proizvodnje, i ako na jedan dinar zaradimo dinar trebalo bi biti zadovoljni pa tako i cena za malinu vrhunskog kvaliteta ne bi trebala biti manja od 180 dinara po kilogramu a za klasu nižeg kvaliteta ne manje od 140 dinara.

Jeste da je prinos ove godine manji čak za 20-30%,faktori koji su na to uticali su različiti, suša predhodne godine u pojedinim regijama,zatim lomljenje rodnih grančica od snežnih padavina, mraz nevreme sa gradom i oluje.Ali moramo naglasiti da je i došlo do uvećanje površina pod zasadima čak 50% i više, od prošle iove godine pa će i to uticati na cenu uopšte u narednim godinama.

Mora postojati dogovor udruženja poljoprivrednih proizvođača i unije hladnjačara oko cene ne samo za ovu proizvodnu godinu već na više deceniskom strateško razvojnom nivou kako bi bili zadovoljni i poljoprivredni proizvođači i hladnjačari. U Jablaničkom okrugu malina je do 2015. godine bila na nekih 270 ha, ali naglo podizanje malinjaka u svim opštinama uvećaće površine za još nekiih 200 i više hektara što će za neku godinu duplirati ponudu ovog proizvoda na tržištu ali,moram naglasiti da ako svi proizvođači primene punu agrotehniku i sve pomotehničke mere.ž

Mr Aleksandar Mitić, savetodavac za voćarstvo

Poljoprivredna savetodavna i stručna služba Leskovac

Check Also

Zapošljavanje u Jablaničkom okrugu: Broj nezaposlenih lica pada, ali izazovi ostaju

Na kraju februara 2024. godine, na području Jablaničkog okruga, zabeležen je pad broja nezaposlenih lica …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *