Slavimo Vavedenje, dan kada je Bogorodica Marija prvi put kročila u hram: Ovo je ženski praznik

Slide Background
Build & Design
Build & Design
previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow

Vavedenje Presvete Bogorodice, Srpska pravoslavna crkva i vernici praznuju 4. decembra, kao uspomenu na dan kada su Joakim i Ana, trogodišnju Mariju zavetovali hramu u Jerusalimu

Bogorodica je rođena u Nazaretu, a ćerka je Svetih pravednika Joakima i Ane. Na rođenju je dobila ime Marija, i sa roditeljima često je odlazila u jerusalimski hram još kao beba.

Ana je, prema predanjima, Mariju rodila u sedamdesetim godinama, uz Božji blagoslov. Pre nego što je ostala trudna, Ana i Joakim su se zavetovali da će, ukoliko budu imali potomstvo, dati svoje dete u hram. Tako je još u svojoj trećoj godini Marija uvedena u hram u Jerusalimu, gde ju je na ulazu dočekao otac Svetog Jovana Preteče, prvosveštenik Zaharije. On ju je postavio na prvi od dvanaest stepenika koji su vodili u najsvetiji deo, nazvan Svetinja nad svetinjama. Marija se na ostale stepenike popela sama, iako je to bilo teško i odraslim ljudima.

Marija je u hramu ostala devet godina. Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu decu.

Tako su, prema predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da devojka ostane devica do kraja života, već je svaka morala da se uda. Marija je živela u Josifovoj kući kao što je živela u hramu, tako da je ona bila prva monahinja – ona koja je život zaveštala Bogu.

Bogorodica se smatra zaštitnicom žena porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.

Prema narodnim verovanjima, stočari slave Vavedenje kako bi im Bogorodica zaštitila stoku od zveri, a u istočnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod useva – vedro nebo obećava dobru letinu.

U pojedinim takovskim selima je bio običaj da se na današnji dan nakon službe ostane kod crkve i da se tu prvi put pojave sve mlade koje su se udale te jeseni, a u selima južnog Pomoravlja sve žene koje nemaju decu, odlaze u manastir Crkvicu gde se čitavu noć mole kako bi dobile porod.

Vavedenje je slava manastira Hilandar i mnogih crkava i manastira u Srbiji, a slavi se često i među vernicima.

Check Also

U Biblioteci održan čas o sećanju na stradanje u Drugom svetskom ratu

U susret Danu sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *