Škola bez nasilja, obaveze škole u prevenciji nasilja

Šta kaže domaće zakonodavstvo vezano za nisilje

• Ustav Republike Srbije (,,Sl. glasnik RS”, br. 98/06), jemči ravnopravnost žena i muškaraca i razvija politiku jednakih mogućnosti (čl. 15.), zabranjuje neposrednu i posrednu diskriminaciju na bilo kojoj osnovi (čl. 21. st. 3.), garantuje pravo na jednaku sudsku zaštitu (čl. 21.), pravnu pomoć (čl. 67.), pravo na rehabilitaciju i naknadu materijalne ili nematerijalne štete prouzrokovane nezakonitim ili nepravilnim radom državnih ili drugih organa (čl. 35.), pravnu zaštitu svih osnovnih ljudskih prava svim građanima i građankama bez diskriminacije, uključujući i obraćanje međunarodnim institucijama s ciljem zaštite zajemčenih prava (čl. 22. st 2.);

• Krivični zakonik (,,Sl. glasnik RS”, 85/2005, 88/2005 – ispr. i 107/2005 – ispr.), nasilje u porodici definiše kao krivično delo (čl. 194.) za koje je predviđena novčana kazna ili zatvor do jedne godine, odnosno kazna zatvora od tri meseca do tri godine u slučaju težih oblika ovog krivičnog dela; nepoštovanje izrečenih mera zaštite od nasilja u porodici, predviđenih Porodičnim zakonom, sankcioniše se novčanom kaznom ili zatvorom do tri meseca; silovanje u braku takođe je sankcionisano kao krivično delo (čl. 178.);

• Zakonik o krivičnom postupku garantuje posebnu zaštitu žrtava, oštećenih i svedoka tokom krivičnog postupka, posebno maloletnih lica (čl. 101., 102., 109. i 292);

• Porodični zakon (,,Sl. glasnik RS”, br. 18/2005), definiše nasilje u porodici kao „ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice” (čl. 197.), predviđa mere zaštite koje je sud ovlašćen da donese u posebnom postupku (čl. 198.), kao i specijalizovana sudska veća (čl. 203.);

• Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica (,,Sl. glasnik RS”, br. 85/2005), sadrži posebne odredbe o zaštiti maloletnih lica koja se u krivičnom postupku pojavljuju u svojstvu oštećenih;

• Zakon o programu zaštite učesnika u krivičnom postupku (,,Sl. glasnik RS”, br. 85/2005), predviđa mere za zaštitu života, zdravlja, fizičkog integriteta, slobode i imovine učesnika u krivičnom postupku, odnosno zaštić

U ZAKONU O OSNOVNOM OBRAZOVANjU I VASPITANjU (objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije”, koji će se primenjivati počev od školske 2013/2014. godine) u članu 9. je definisano da lica koja obavljaju obrazovno-vaspitni rad i druga lica zaposlena u školi naročito će promovisati jednakost među svim učenicima i aktivno se suprotstavljati svim vrstama diskriminacije i nasilja. Posebni protokol za zaštitu dece i učenika od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u obrazovno-vaspitnim ustanovama

OBUKA ZAPOSLENIH U USTANOVI ZA PRIMENU POSEBNOG PROTOKOLA

Obuka za primenu Posebnog protokola se sprovodi sa ciljem unapređivanja kompetencija zaposlenih u ustanovama za adekvatno razumevanje pojava nasilja, planiranja preventivnih aktivnosti, postupanje i vođenje procesa zaštite dece/učenika od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Svaka ustanova je u obavezi da formira Tim za zaštitu dece/učenika od nasilja. Članove tima imenuje direktor ustanove. Broj članova tima i sastav zavise od specifičnosti ustanove. Članovi tima treba da pokazuju visoku profesionalnost u radu, dobre komunikativne sposobnosti, kao i da u svojoj ličnoj i profesionalnoj biografiji nemaju elemenata nasilnog ponašanja. Radi efikasnosti rada tima, potrebno je da svi u ustanovi (zaposleni, deca/učenici i roditelji/staratelji) budu informisani o tome ko su članovi tima i da njihova imena budu istaknuta na vidnom mestu. Organizacija rada tima i vreme u kome su obavezni da preduzimaju mere treba da budu u skladu sa radnim vremenom ustanove, tako da tokom radnog vremena ustanove neko od članova tima bude na raspolaganju.

Zadaci članova Tima za zaštitu dece/učenika od nasilja su da:

• učestvuju u obuci za zaštitu dece i učenika od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja;

• informišu i pruže osnovnu obuku za sve zaposlene u ustanovi sa ciljem sticanja minimuma znanja i veština neophodnih za prevenciju, prepoznavanje, procenu i reagovanje na pojavu nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja dece/učenika;

• organizuju upoznavanje dece/učenika, roditelja/staratelja i lokalne zajednice sa Opštim protokolom za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanjai Posebnim protokolom;

• koordiniraju izradu i realizaciju programa zaštite dece/učenika od nasilja (preventivne i interventne aktivnosti);

• organizuju konsultacije u ustanovi i procenjuju nivoe rizika za bezbednost dece/učenika;

• prate i procenjuju efekte preduzetih mera u zaštiti deteta/učenika;

• sarađuju sa relevantnim ustanovama;

• pripremaju plan nastupa ustanove pred javnošću i medijima;

• organizuju evidentiranje pojava nasilja;

• prikupljaju dokumentaciju;

• izveštavaju stručna tela i organe upravljanja.

Obrazovno-vaspitni sistem je, po obuhvatu populacije, jedan od najvećih sistema u Republici Srbiji. U ustanovama ovog sistema (dečiji vrtići, škole i domovi učenika) nalaze se gotovo sva deca, za koju treba, kao osnovno, osigurati bezbedne i optimalne uslove za nesmetan boravak i rad, kao i zaštitu od svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Svi oblici nasilja, zlostavljanja, zloupotreba i zanemarivanja dece, kojima se ugrožava ili narušava fizički, psihički i moralni integritet ličnosti deteta, predstavljaju povredu jednog od osnovnih prava deteta navedenih u Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima deteta, a to je pravo na život, opstanak i razvoj. Donošenjem Zakona o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima deteta (“Službeni list SFRJ” – dodatak: Međunarodni ugovori, broj 15/90 i “Službeni list SRJ” – dodatak: Međunarodni ugovori, broj 4/96 i 2/97) država se obavezala da preuzme mere za sprečavanje nasilja u porodici, institucijama i široj društvenoj sredini i da obezbedi zaštitu deteta.

Odredbe Konvencije odnose se na zaštitu deteta od:

• fizičkog i mentalnog nasilja, zloupotrebe i zanemarivanja (član 19);

• svih oblika seksualnog zlostavljanja i iskorišćavanja (član 34);

• otmice i trgovine decom (član 35);

• svih drugih oblika iskorišćavanja (eksploatacije) štetnih po bilo koji vid detetove dobrobiti (član 36);

• nehumanih i ponižavajućih postupaka i kažnjavanja (član 37).

Konvencija, takođe, obavezuje države potpisnice da obezbede mere podrške za fizički i psihički oporavak deteta žrtve nasilja i njegovu socijalnu reintegraciju (član 39).

Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (“Službeni glasnik RS” br. 62/03, 64/03, 58/04, 62/04, 79/05 i 101/05, u daljem tekstu: Zakon) definisano je da se prava deteta i učenika ostvaruju u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima, i da je ustanova dužna da obezbedi njihovo ostvarivanje (član 95).

Nacionalnim planom akcije za decu, strateškim dokumentom, koji je Vlada Republike Srbije usvojila februara 2004. godine, definisana je opšta politika zemlje prema deci, za period do 2015. godine. Jedan od specifičnih ciljeva Nacionalnog plana akcije za decu jeste uspostavljanje saradnje između stručnjaka iz svih sektora koji direktno ili indirektno brinu o deci (zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita, policija, pravosuđe, nevladine organizacije), kao i formiranje efikasne, operativne, međuresorne mreže za zaštitu dece od zlostavljanja, zanemarivanja i nasilja. Radi realizacije ovog cilja, izrađen je Opšti protokol za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja (u daljem tekstu: Opšti protokol), koji je Vlada Republike Srbije usvojila avgusta 2005. godine. Nacionalnim planom akcije za decu predviđena je i izrada posebnih protokola postupanja za pojedine sisteme (obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita, policija, pravosuđe) u slučajevima nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, a u skladu sa osnovnim principima i smernicama iz Opšteg protokola. Posebnim protokolom uređuju se interni postupci unutar sistema i pojedinačnih ustanova.

Posebnim protokolom za zaštitu dece i učenika od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u obrazovno-vaspitnim ustanovama (u daljem tekstu: Posebni protokol) detaljnije se razrađuje interni postupak u situacijama sumnje ili dešavanja nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja 1.Posebni protokol pruža i okvir za preventivne aktivnosti i vodi ka unapređenju standarda za zaštitu dece/učenika. Zaštita zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama regulisana je drugim zakonskim i podzakonskim aktima.

Posebni protokol je OBAVEZUJUĆI za sve koji učestvuju u životu i radu obrazovno-vaspitne ustanove, vaspitno-obrazovne ustanove i domove učenika (u daljem tekstu: ustanova) i namenjen je deci, učenicima, vaspitačima, nastavnicima, direktorima, stručnim saradnicima, pomoćnom i administrativnom osoblju, roditeljima/starateljima i predstavnicima lokalne zajednice.Na osnovu Posebnog protokola, u skladu sa specifičnostima rada, ustanova je u obavezi da u Godišnjem programu rada (član 81. Zakona) definiše Program zaštite dece/učenika od nasilja i da formira Tim za zaštitu dece/učenika od nasilja.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Check Also

Iz gradske kase isplaćena 3 miliona dinara na ime prevoza za zaposlene u Gradskoj upravi i insitucijama koje primaju plate iz budžeta

Nakon prošlonedeljne isplate od 125.476.969 dinara za zarade zaposlenima u Gradskoj upravi, Gradskom pravobranilaštvu, Turističkoj …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *