hotel bell

Savet zaposlenih u “Yuri”: Nema mobinga i nismo robovi, zarade radnika 20 do 30 % veće od minimalca, u sistemu sa 3.000 zaposlenih problema ima ali se rešavaju

Korporacija “Yura” u Leskovcu zapošljava oko 3.000 ljudi i uz “Aptiv” predstavlja jednog od najvećih poslodavaca i najznačajnijih izvoznika u Jablaničkom okrug, ali i čitavom jugu Srbije.

U ovoj kompaniji formiran je Savet zaposlenih koji po Zakonu o radu “daje mišljenje i učestvuje u odlučivanju o ekonomskim i socijalnim pravima zaposlenih, na način i pod uslovima utvrđenim zakonom i opštim aktom”.

Savet zaposlenih Korporacije Jura u Leskovcu dostavio je redakciji Dnevnika Juga saopštenje, koje je potpisao predsednik Saveta Marko Mitić. U saopštenju se kaže:

– “Saglasno članu 205 Zakona o radu, radnici Yura Korporacije osnovali su Savet zaposlenih, kao zakonski oblik udruživanja radi učestvovanja i davanja mišljenja po svim pitanjima koja se tiču položaja radnika. Da bi u potpunosti bilo jasno sta je nas Savet radnika, daćemo kratko objasnjenje. Članovi Saveta se biraju glasanjem svih zaposlenih u kompaniji i imaju mandat ograničen na 2 godine – navodi se u saopštenju Saveta zaposlenih i dodaje – U svetlu pojedinih medijskih natpisa, mi predstavnici Saveta zaposlenih želimo da stanemo u odbranu sopstvenog dostojanstva i progovorimo u ime većine zaposlenih u kompaniji Yura.”

– “Ono što je privuklo najveću pažnju javnosti jeste istek ugovora na odredjeno većem broju ljudi. Koliko god bilo nepopularno, istek ugovora na određeno je realnost koja se dešava ne samo u našoj firmi, već se sa sa problemom održivosti radnih mesta zbog pandemije Korona virusa, trenutno susreće nebrojeno privrednih subjekata širom sveta. Međutim, prećutkuje se da je u Yuri povećan ukupan broj zaposlenih u poslednjih nekoliko meseci. Takodje, prećutkuje se i činjenica da je skoro 40 radnika dobilo ugovore na neodredjeno od početka godine. Zaposleni u kompaniji Yura svesni su da njihova radna mesta zavise pre svega od obima posla koji poslodavac obezbeđuje i trude se da svojim radom omoguće da se poslovanje kompanije na lokalu održi u ovom kriznom vremenu i da ponovo dodje do povećanja obima proizvodnje koji bi omogućio da se otvori još radnih mesta.”

– “Ti pojedinci zarad svojih ličnih dnevno političkih sitnih ciljeva, ne haju što bi zbog njih 3000 ljudi ostalo bez izvora egzistencije, i što bi na taj način poslali poruku i budućim eventualnim investitorima da u širokom luku zaobidju Leskovac. Ti pojedinci nas nazivaju “modernim robovima”. Kažu da smo mi prinudjeni na rad, a da je kompanija u kojoj radimo “robovlasnička”. To je direktna uvreda časti i dostojanstva nas zaposlenih, a i teška kleveta na racun firme u kojoj radimo. Međunarodna organizacija rada definiše prinudni rad kao „svaki rad ili uslugu bilo koje osobe pod pretnjom kakve kazne a za koju se osoba nije dobrovoljno prijavila“. Moderno ropstvo se u literaturi opisuje kao dužničko ropstvo, prinudni rad i trgovina ljudima. Nećemo komentarisati kaznjivost takvih tvrdnji, ali moramo izraziti negodovanje zbog upornog etiketiranja nas koji pošteno radimo i zaradjujemo svoje parče hleba, jer mi nismo nesvesna masa potlačenih ljudi. Mi smo ljudi sa svojom svešću, voljom i pre svega dostojanstvom. Radimo u uslovima dostojnih čoveka i za taj rad niko od nas ne prima minimalac. Niko u Yuri ne radi za minimalnu zaradu. Prosečna zarada koju prosečan radnik može očekivati za redovan rad je 20-30% veća od minimalne. Radnici imaju mogućnosti da ostvare i veću zaradu, a sve na osnovu svog angažovanja na radnom mestu. Naravno da se mi u Savetu radnika, kao predstavnici velike većine zaposlenih u kompaniji, stalno zalažemo za uvećanje zarada. I možemo da kažemo da smo vremenom doprineli tome, i da je upravo odluka poslodavca da uvede dodatne i uveća postojeće bonuse, dobrim delom i zasluga Saveta radnika koji vrlo često pregovara sa upravom na tu temu.” – navodi se u saopštenju Saveta zaposlenih u kompaniji Jura u Leskovcu koje je dostavljeno napoj redakciji.

– “Još jedna tema koja se uporno ponavlja od strane tih par pojedinaca, jeste da lideri i menadžeri vrše mobing nad radnicima. Da se razumemo, mobing je vrlo kompleksna stvar. Većina ljudi ima pogrešno razumevanje tog termina. Nije to premeštaj na drugu radnu poziciju u okviru istog nivoa i koja je podjednako plaćena, i da zaposleni u tom slučaju dobije žuti prsluk, jer taj žuti prsluk je znak nadredjenima da je radnik nov na poziciji i da je u procesu učenja, da mu se ne zamere greške. Mobing nije ni pretnja otkazom u slučaju da zaposleni krši radnu disciplinu ili obaveze. Ovo drugo je logičan sled dogadjaja, koji opet, u našoj firmi nije zastupljen, jer se za prekršaje dobije upozorenje i daje se šansa zaposlenom da promeni svoje ponašanje. Zakon možda u tom smislu nije najbolje napisan i dosta je tu pitanja otvorenih za raspravu, ali o tome nekom drugom prilikom. Ono na čemu bismo se zadržali jeste to uporno ponavljanje i generalizovanje od strane 3-4 pojedinca da lideri i menadžeri kod nas vrše mobing. Izričiti smo u tvrdnji da mobinga nema. Ima loših stilova upravljanja. Neki lideri i menadžeri se ne snalaze najbolje sa svojim odgovornostima i ovlašćenjima, ne umeju da motivišu ljude u svom timu, neki su pristrasni i sl. Ali to nije mobing, to je očekivana problematika u velikom sistemu od nekoliko hiljada zaposlenih. Dajte nam primer jednog velikog sistema koji je ovaj problem zauvek rešio i na svaku poziciju postavio savršenu osobu” – saopštava Savet zaposlenih u kompaniji “Yura” u Leskovci.

– “Za vreme svog mandata, Savet se redovno svakog meseca sastaje sa upravom kompanije i iznosi pitanja i probleme koje članovima saopstavaju zaposleni. Takodje se prolazi i kroz pitanja i primedbe ostavljenih anonimno u kutiji za tu namenu. Moram da pojasnim da pritužbe koje su tu ostavljane nikada nisu upućivale na nešto što bi moglo da se protumači kao moguće zlostavljanje, uznemiravanje ili mobing. Te pritužbe koje su javnosti predstavljene kao mobing su se odnosile na to da “neke liderke ne dozvoljavaju zamenu smene, a neki drugi sektori dozvoljavaju” na primer. Ili “”Zašto se u jednom sektoru lakše odobravaju dani godiđnjeg nego u nekom drugom?” Pošto je nemoguće utvrditi koji su to lideri u pitanju, jer nikad nije navedeno ime ili linija na kojoj je takav slučaj, obično bi se reagovalo opštim saopštenjem liderima da nadju načina da organizuju rad na svojim linijama tako da omoguće zaposlenima da iskoriste dane odmora kada za njih apliciraju ili eto, zamenu smene. Činjenica da takvih prijava više nema, jer je u medjuvremenu iz uprave stiglo izrilito naredjenje linijskim menadžerima da zaposlenima odobravaju dane odmora. Dakle, nije prijavljivan mobing, pa da se od prijava odustalo jer su ljudi digli ruke, već su prijavljivani neki normalni problemi sa kojima se ljudi sreću u toku svog radnog vremena i na njih se odgovorilo” – ističe se u saopštenju Saveta zapsolenih koje je potpisao predsednik Marko Mitić.

– “Iz iskustva možemo sa ponosom da kažemo da naši zaposleni nemaju ozbiljnije primedbe na rad i radne uslove. Plate su redovne i na nivou konkurentske industrije, bonusi su redovni i lako ostvarivi, prekovremeni rad u zakonskim okvirima i u potpunosti plaćen, zagarantovano puno korišćenje pauze i svih dana godišnjeg odmora, što mnogi nasi zaposleni nisu imali kod nekih svojih bivsih poslodavaca, zna se ko kome odgovara i precizno je definisano šta je cija odgovornost, što u mnogome olakšava rad svakom zaposlenom” – naglašavaju iz Saveta zaposlenih u Juri.

– “Da bismo skinuli famu oko toga kakve to poruke zaposleni stavljaju u tu kutiju, ono šta naši radnici najčešće pitaju jeste da li će biti letnjeg bonusa, kada će biti godišnji odmor, da li će biti poklona za 8. Mart, kada će se deliti nova oprema i sllično – navodi se u saopštenju Saveta zaposlenih o zaključuje – Sve prethodno navedeno predstavlja zvanično saopštenje Saveta zaposlenih Yura Korporacije na informacije koje se objavljuju u poslednje vreme na zahtev nekoliko radnika, a da pritom nije proverena tačnost istih informacija pre objavljivanja.”

Check Also

U galeriji LKC otvorena izložba “Simbol(i) grada” – 37 dela srpske moderne od Paje Jovanovića do Save Šumanovića

U galeriji Leskovačkog kulturnog centra sinoć je otvorena izložba „Simbol(i) grada: remek dela srpskog modernizma …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *