Reč stručnjaka: Ambrozija – korov i alergena biljka

 Ambrosia artemisifolija je doneta je iz Amerike prekookeanskim brodovima krajem 19. veka. Sada je više ima u Evropi nego u Americi.

Na području Srbije je ekonomski štetan i invazivan korov, kao i jak izazivač alergijskih reakcija kod ljudi. U narodu je poznata i kao limundžik, opaš, parložna trava, amerikanka, fazanuša.

Jednogodišnja je širokolisna zeljasta biljka iz porodice Asteraceae. Razmnožava se semenom, koje se raznosi vetrom i aktivnošću čoveka. Ima jak vretenast koren, uspravno razgranato stablo, gusto prekriveno sitnim dlačicama, maljave naspramne listove perasto deljene u uske režnjeve. Stablo je visine od 20cm do 2m. Na vrhu stabla i grana su sitni mnogobrijni cvetovi sakupljeni u glavičaste cvasti. Plod je ahenija u kojoj se nalazi seme. Niče od sredine aprila, a cveta i plodonosi od sredine jula do oktobra. Seme sazreva od septembra do novembra. Jedna biljka ambrozije u optimalnim uslovima obrazuje od 500 – 3000 ahenija, a seme u zemljištu na dubini preko 30 cm može da očuva klijavost 40 godina. Jedna zrela biljka može proizvesti više miliona zrna polena koja se vetrom raznose na rastojanje od čak 100 kilometara od biljke. Najveća koncentracija polena je u avgustu i septembru. Samo 20 do 30 polenovih zrna po kubnom metru vazduha je dovoljno da kod osetljivih osoba izazove alergijske reakcije.

To je najpoznatija i najopasnija alergena biljka. Raste pored puteva, pruga, kanala, na neuređenom zemljištu, a susreće se i kao korovska biljka u gajenim usevima.

Ambrozija se suzbija agrotehničkim, mehaničkim i hemijskim merama. Treba je uništiti pre no što procveta i donese seme. Na većim površinama koriste se herbicidi, a izbor preparata zavisi od toga gde je ambrozija registrovana. Na proizvodnim, poljoprivrednim površinama suzbijanje ambrozije je uklopljeno u postojeću zaštitu od korovskih biljaka. Primenjuju se selektivni herbicidi zavisno od vrste useva, i fenofaze useva i ambrozije. Na nepoljoprivrednim površinama i strništima može se suzbiti primenom neselektivnih herbicida na bazi glifosata.

Mehaničke mere podrazumevaju čupanje biljaka zajedno sa korenom pre njenog cvetanja ( nositi rukavice zbog grubih dlačica na stabljici ) ili nisko košenje. Kosi se na visinu ispod 5cm nisko do zemlje, jer se ambrozija grana, pa nepokošene grane nastavljaju razvoj i donose polen i seme. Za tri nedelje treba ponoviti košenje pošto se ambrozija regenerše i nastavlja svoj razvoj pa za dvadesetak dana od košenja ulazi u fazu cvetanja. U njenom suzbijanju važne mere su i oranje, tanjiranje, okopavanje, kultiviranje, plevenje.

Bojana Karapandžić,

dipl. ing. poljoprivrede

PSSS Leskovac

Check Also

PRONAĐIMO JE! Nestala dvogodišnja Danka Ilić – prvi put u Srbiji aktiviran sistem PRONAĐI ME!

U Srbiji je večeras prvi put aktiviran sistem “Pronađi me” koji je napravljen za slučajeve …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *