Marko Tattoo – umetnik do gole kože

 

       Umetnik po obrazovanju, svoju kreativnost svakodnevno izražava baveći se veštinom koja sve više  postaje umetnost u pravom smislu te reči. Leskovčanin Marko Stamenković (28), vlasnik salona „Tattoo factory Belgrade“ jedan je od vodećih umetnika tetoviranja ne samo u Srbiji već i u Evropi.

 

          Čak i ako niste ljubitelj tetovaža, a deluju vam zanimljivo dokumentarci na TLC poput „La Ink“ i „Miami Ink“ gde se prikazuju majstori tetovaža i njihove mušterije, Marko je idealan sagovornik da vam otkrije sve što ste hteli da znate o tetoviranju. Sa svojim prijateljem Nenadom Naskovićem Nasketom i učenicom Sarom Josović uspešno vodi salon u centru Beograda, a redovno posećuje konvencije po Evropi tako da su mu poznate sve novine u ovom poslu. Ne krije da ima živopisne i zanimljive mušterije, običan svet ali i estradu, i da je higijena prvi savet koji će vam dati kada treba da se odlučite gde da se tetovirate. Nema potrebe posebno pojašnjavati zašto je to važno jer vaš organ, koža, je „platno“ na koji se „umetanjem obojenih materijala ispod površine kože“ stvaraju kreacije.

          I sama istorija tetoviranja je zanimljiva pa se tako smatra da reč “tetovaža” ima dva glavna porekla – od polinezijske reci TA koja znaci udarati nešto i tahišanske reci TATAU koja znači obeležiti nešto. Istorija tetoviranja datira još od pre preko pet hiljada godina i isto toliko je raznovrsna kao i ljudi koji je nose.

         „Ljudi su rukom zaprljanom čadi i pepelom od vatre trljali rane na telu. Kada je rana zarasla primetili su da je znak trajno ostao. Uprkos porastu opcinjenosti društvenih nauka tetoviranjem i ogromnoj popularnosti samih tetovaža, nije ostalo mnogo istorijskih zapisa o upražnjavanju te aktivnosti. Tetoviranje je evroazijska praksa još iz doba neolita. Najraniji oblici tetovaže datiraju iz četvrtog- petog milenijuma pre nove ere i pronađeni su ostaci na mumiji u Alpima. Sastoji se od 57 tačaka i linija na njenom donjem delu kičme. Ostale tetovaže datiraju iz drugog milenijuma pre nove ere i pronađene su na mumiji Amunet u drevnom Egiptu upućuje nas Marko u istorijat ove veštine za koju se smatra da su je u Evropi doneli mornari.

          „Danas se ljudi tetoviraju iz kozmetičkih razloga, sentimentalnih, verskih ili magijskih razloga, zbog pripadnosti nečemu, identifikaciju u određenim kriminalnim grupama, ali i određenim etničkim grupama, ili iz čiste subkulture. U Kambodži i Tajlandu , tetovaže se koriste za zaštitu od zla i donošenja sreće. U nekim plemenima na Filipinima  smatraju da tetovaza nosi magične moci, te tako mogu zaštititi nosioce. Među Srbima se tetovaža pojavila još za vreme Turaka gde su se deca štitila od muslimanskih janjičara obeležavanjem hrišćanskih simbola po telu, navodi Marko i dodaje da se na tetoviranje kao umetnost gleda od devedesetih godina prošlog veka.

            „Savremena umetnost i izložbe vizuelne umetnosti kao što su prikazivanje već gotovih crteža za tetovažu, ispitivanje dela tattoo majstora, ili na drugi način, uključuje telo kao primer umetnosti i to u mainstream eksponatima. Mnoge studije su urađene i utvrđeno je da je sve veći i veći broj populacije koji ima pozitivan pogled na tetovaže. Tetovaža ima i kozmetičku i medicinsku primenu i nije samo pomodarstvo ili taština, kaže naš sagovornik.

           Kada se koristi u obliku kozmetike, tetoviranje uključuje i trajnu šminku koja skriva ili neutrališe fleke koze. Može se koristiti i za dekoraciju obrva, usni, očiju, pa čak i mladeža, obicno prirodnim bojama čiji pigmenti podsećaju  na običnu šminku. Medicinske tetovaže se koriste u nekim oblicima rekonstrukcije dojke,  kožne poremečaje, da prenese medicinske informacije nosioca (npr krvna grupa).

              „Amaterske tetovaže su uglavnom rađene pravljenim mašinama, burgijom, ili pak iglom prethodno umočenom u mastilo ili tuš i trenutno su najzastupljenija vrsta tetovaža kod nas. Tetoviranje slika i umetničkih dela po telu je novina i ne toliko rasprostranjen, ali najlepši način tetoviranja jer se tek za njega može reći da je profesionalni tattoo. Razni spektri senki i boja mogu se dovesti do takvog savršenstva da tetovaže počinju ličiti na fotografije iz realnog zivota i  prikazati se na koži kao gotovo nerealni trodimenzionalni oblici da se u trentuku možete zapitati da li je crtež ili stvarnost, veli Marko koji je svestan da postoje i negativne asocijacije u vezi tetoviranja.

              „U Japanu, tetovaže su snašno povezane sa kriminalnim organizacijama kao što su „Jakuze“  posebno tetovaze celog tela urađene na tradicionalni japanski način tetoviranja (Tebori).U SAD-u mnogi zatvorenici i pripadnici kriminalnih bandi koriste se karakterističnim tetovažama. Tako suza može biti simbolična za ubistvo, a svaka suza predstavlja smrt prijatelja. U isto vreme pripadnici militarnih vojnih jedinica imaju podjednako dobar istorijat tetoviranja, a takođe je uobičajeno i u britanskoj vojsci. Tetovaže su takođe upotrebljavane u nacističkim logorima gde su se obeležavali zatvorenici.

           Što se vere tiče i tu se na tetoviranje različito gleda. Ne postoji poseban hrišćanski stav o tetoviranju. Većina hršćana ne uzima kao problem čin tetoviranja. Tetovaže hrisćanskih simbola su čak i uobičajene. Kada je hodočašće hrišćani dobiju mali tattoo gde datira godina i mali krst. To se obično radi na podlaktici. Pravoslavna vera ne govori ništa protiv tetovaža, dok je u bivšoj SFRJ tetoviranje bilo zabranjeno od strane komunizma. U islamu se tetovaže obično smatraju zabranjenom stvari. Prema knjizi sunitske tradicije, prorok je zabranio sakaćenje svoga tela. Oni veruju da je tetoviranje zabranjeno i greh jer uključuje promenu stvaranja boga u sebi, dok neki od njih tvrde da je dozvoljeno.

 Preuzeto sa: Internet magazin Sana Life

http://magazinsana.rs/marko-tattoo-umetnik-do-gole-koze/

Check Also

Sajam zapošljavanja u četvrtak u Leskovcu: Evo koje firme traže radnike

Na prvom ovogodišnjem Sajamu zapošljavanja u Leskovcu, učešće je prijavilo 31 poslodavac iz oblasti drvoprerađivačke, …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *